Veljko Đorđević
Prof. dr. sc., prim.
Veljko Đorđević je izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osijeku, a 1975. studij medicine u Zagrebu. 1981. završava specijalizaciju iz psihijatrije, a 2005. užu specijalizaciju iz socijalne psihijatrije.
Završio je niz poslijediplomskih studija, treninga i tečajeva (Biomedicina i zdravstvo – poslijediplomski studij,Opća teorija sustava, Hipnoterapija – treninzi, edukacije iz Transakcijske analize, Transakcijske analize ponašanja, te niz drugih nacionalnih imeđunarodnih edukacija iz područja psihoterapije, socijalne psihijatrije i komunikacije u medicini.
Kao specijalist psihijatar radio je u Kliničkom bolničkom centru „Sestre milosrdnice“ do 1992., kada prelazi u privatnu psihijatrijsku ordinaciju, a od 2002. radi prvo kao pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb, zatim kao pročelnik Zavoda za preventivnu i socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb te kao pročelnik Poliklinike Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, do umirovljenja u listopadu 2016. godine. Radi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Osnivač je i prvi predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2010-2017). Bio je urednik i voditelj preko tisuću radijskih emisija („Čovjek je čovjeku lijek“, „Povjerljivo s dr. Veljkom Đorđevićem“) te je urednik 647 autorskih televizijskih emisija pod nazivom „Ekspertiza dr. Veljka Đorđevića“. Objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova te više od deset stručnih knjiga, od koji su neke na engleskom jeziku, a neke prevedene na slovenski i makedonski jezik. Napisao je i sedam romana te nekoliko drama i član je Hrvatskog društva pisaca. Član je mnogih hrvatskih i međunarodnih društava, bio je urednik nekoliko stručnih i znanstvenih časopisa te dobitnik mnogih priznanja i nagrada.
Ima bogato kliničko iskustvo u radu s pacijentima sa svim psihičkim poremećajima, a osobito se bavi liječenjem depresivnih i anksioznih poremećaja, psihotičnih poremećaja te svih vrsta ovisnosti, kao i liječenjem poremećaja jedenja (osobito pretilosti).
Marijana Braš
Prof. dr. sc., prim.
Marijana Braš je redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Osijeku, a nakon toga studij medicine u Zagrebu te je dobitnica nagrade „Drago Perović“ za najboljeg studenta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u 1995. godini. Nakon završenog dvogodišnjeg staža u DZ Medveščak u Zagrebu, započinje sa specijalizacijom iz psihijatrije u Kliničkoj bolnici u Osijeku, gdje je bila zaposlena kao psihijatar do 2006. godine. Od 2006. do 2022. godine bila je zaposlena na Klinici za psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, gdje je od rujna 2015. do 2019. godine bila predstojnica Klinike.
Od 2008. godine je zaposlena i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (u kumulativnom radnom odnosu), gdje je sada redoviti profesor te aktivno uključena kao voditelj ili predavač i na nizu drugih diplomskih i poslijediplomskih predmeta iz područja palijativne medicine, komunikacije u medicini, temelja liječničkog umijeća i općih kompetencija liječnika specijalista. Od 2017. godine je predstojnica Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Predavač je na međunarodnim tečajevima trajne medicine edukacije u nekoliko zemalja u svijetu. Član je mnogih hrvatskih i međunarodnih stručnih društava, urednica desetak stručnih knjiga i autoprica poglavlja i više desetaka knjiga te autorica i koautoriva više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka.
Ima bogato kliničko iskustvo u radu s pacijentima sa svim psihičkim poremećajima, a osobito joj je područje interesa liječenje pacijenata sa posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP), anksioznim i depresivnim poremećajima, kao i pacijenata sa raznim komorbidnim somatskim bolestima.
Član je upravnog odbora Međunarodnog koledža medicine usmjerene prema osobi ( ICPCM ) za razdoblje od 2025 do 2027 godine.